U Pazinu je 7. listopada 2009. godine, u motelu Lovac, održana završna konferencija međunarodnog projekta Pro.V.I.C. čime su okončane i 15 mjeseci projektne aktivnosti u Istri, Zagrebu i Italiji. Od 160.000 eura vrijednosti -ProVIC-a" (Promotion and valorisation of Istrian Cattle – promidžba i valorizacije istarskog goveda) polovicu je kao nositelj osigurala Agencija za ruralni razvoj Istre, dok je drugu polovicu donirala Europska komisija kroz fond INTERREG/CARDS-PHARE. Uz AZRRI, hrvatski partneri u projektu bili su Grad Pazin, Istarska županija, Agronomski fakultet u Zagrebu te Savez uzgajivača istarskog goveda. S talijanske strane sudjelovali su udruženje proizvođača goveđeg mesa autohtonih pasmina regije Emilia Romagna PROINCARNE, Agencija za zaštitu okoliša regije Molise ARPA, regije Emilia Romagna i Marche, Sveucilište u Padovi. Nacionalna talijanska udruga za zaštitu autohtonih pasmina ANABIC i talijanska agencija Activa System.

Završnu konferenciju u pazinskom hotelu Lovac otvorio je direktor AZRRI-ja Graciano Prekalj, a podršku i cestitku uspjehu projekta izrazili su istarski podžupan Vedran Grubišic i pazinska dogradonačelnica Ines Kovačić Drndić. Županijski procelnik za poljoprivredu Milan Antolović naglasio je da je najveći značaj ovog projekta sprječavanje daljeg križanja u krvnom srodstvu u uzgoju istarskog goveda i u nastavku nastojanja da se pasmina istarskog goveda izvuče iz statusa ugrožene vrste, u čemu bi se, nastave li se sve planirane aktivnosti, trebalo uspjeti za otprilike desetak godina.

U ponedjeljak, 20.04.09 sa početkom u 11h, u konobi Bušćina (Umag), Župan Ivan Jakovčić i Graciano Prekalj, direktor AZRRI-a, Agencije za ruralni razvoj Istre, podijelili su “oznake” za 2009-u godinu, ugostiteljskim objektima koji u svojoj ponudi nude meso istarskog goveda.

Konobe, restorani i agroturizmi koji su potpisali ugovore sa AZRRI-em, završili edukaciju o pripremi mesa istarskog goveda, i sada uspješno prezentiraju i pripremaju meso boškarina, nositi će nove oznake za 2009-u godinu. Naime, potpisivanjem ugovora AZRRI je preuzeo obvezu osigurati dovoljne količine mesa istarskog goveda, promovirati sve objekte u svom sustavu te organizirati viši stupanj edukacije.  Istom ugovoru ugostiteljski objekti dužni su u svojoj ponudi nuditi meso istarskog goveda, kvalitetno pripremati jela na bazi boškarina i svojim gostima garantirati porijeklo mesa.

Kako bi osigurao dovoljne količine mesa istarskog goveda AZRRI je paralelno sa razvojem tržišta mesa razvijao i uzgoj istarskog goveda u ruralnim djelovoma Istre. Potpisani su kooperantski ugovori sa uzgajivačima i dogovoreni kvalitetni odnosi sa SUIGOM (savezom uzgajivača istarskog goveda), koji osiguravaju kontinuitet proizvodnje, odnosno tov muške populacije, te selekcije i rasplođivanja ženske teladi. Osim kooperanata i AZRRI je u posjedu 80-ak grla istarskog goveda koji osiguravaju dugoročnost i kvalitetu projekta.     

Meso istarskog goveda koje se nakon složenog postupka rasijecanja i prerade zrenjem prodaje ugostiteljima, posebno se označava po svakom rasijeku i kategoriji mesa, a svaki takav paket prati životni broj kojeg je životinja dobila još kao tele. Na taj način u mogučnosti smo provjeriti podatke o porijeklu svake životinje i to gostima dostaviti na znanje. Time su osigurani svi preduvijeti pračenja sljedivosti od uzgoja do pripreme mesa, a sve sa namjerom dobivanja oznake izvornosti za meso istarskog goveda. Sukladno tome, kako bi se spriječilo varanje gostiju, AZRRI svojim poslovnim partnerima, ugostiteljima, dodjeljuje oznake koje su garancija kako porijekla mesa tako i njegove kvalitete. Svjesni činjenice da uvijek, kada je nešto hit i u trendu, mnogi kopiraju i lažiraju, AZRRI će upravo ovim oznakama ali i ustrajanim kontrolama na bazi DNA analiza, gostima – potrošaćima pokušati osigurati da za svoj novac budu usluženi pravom sirovinom. Prema tome, gosti ugostiteljskih objekata, slobodno i dobronamjerno mogu zatražiti od ugostitelja prepoznatljivu oznaku, kako bi bili sigurni u ponudu mesa istarskog goveda.            

Ovom prigodom AZRRI je okupio sve osobe i institucije koje su zadnjih godina potpomogli uspješno provođenje ovog projekta sa željom da se potakne izmjena iskustava gospodarskih i znanstvenih gledišta, odnosno da se nastavi podržavati multidisciplinarnost projekta. Znanstvenici, profesori kuharstva, gastrokritičari, gurmani ali i kuhari i vlasnici ugostiteljskih objekata, uzgajivači i svi entuzijasti, postali su na taj način dio “obitelji” koja za cilj ima ustrajati na zaštiti istarskog goveda, upravo gospodarskim iskorištavanjem i valorizacijom dodanih vrijednosti ove vrhunske sirovine.      

Također, AZRRI je svojim poslovnim partnerima predstavio nastavak programa zaštite istarskog goveda te nove tehnologije prerade i zrenja. Temeljen upravo na zaštiti Istarskog goveda ali i ostalih životinjski i biljnih vrsta, AZRRI je kandidirao novi projekt “BioDiNet” prema Evropskim fondovima, sa zadatkom očuvanja bioraznolikosti Istre. Prezentiran je se također i program zaštite istarske ovce, još jednog biološkog bogatstva sa istarskih pašnjaka, te prvi proizvodi iz ovog projekta, ovčiji sir i skuta istarske ovce.

Osim sira starog 8 mjeseci i mlade ovčije skute, na prigodnom buffetu mogu se kušati delicije od mesa istarskog goveda. Mesna salate, hladna pečenja ali i novi proizvodi od mesa istarskog goveda, trajna salama “Bakin” i filet u maslinovom ulju “Boškarin” postaju neizbježan dio ponude naših ugostiteljskih objekata te ponekih kušaona i delikatesa.    

U ponedjeljak, 20.04.09 sa početkom u 11h, u konobi Bušćina (Umag), Župan Ivan Jakovčić i Graciano Prekalj, direktor AZRRI-a, Agencije za ruralni razvoj Istre, podijelili su “oznake” za 2009-u godinu, ugostiteljskim objektima koji u svojoj ponudi nude meso istarskog goveda.

Konobe, restorani i agroturizmi koji su potpisali ugovore sa AZRRI-em, završili edukaciju o pripremi mesa istarskog goveda, i sada uspješno prezentiraju i pripremaju meso boškarina, nositi će nove oznake za 2009-u godinu. Naime, potpisivanjem ugovora AZRRI je preuzeo obvezu osigurati dovoljne količine mesa istarskog goveda, promovirati sve objekte u svom sustavu te organizirati viši stupanj edukacije. <place w:st="on">Po</place> istom ugovoru ugostiteljski objekti dužni su u svojoj ponudi nuditi meso istarskog goveda, kvalitetno pripremati jela na bazi boškarina i svojim gostima garantirati porijeklo mesa.

Kako bi osigurao dovoljne količine mesa istarskog goveda AZRRI je paralelno sa razvojem tržišta mesa razvijao i uzgoj istarskog goveda u ruralnim djelovoma Istre. Potpisani su kooperantski ugovori sa uzgajivačima i dogovoreni kvalitetni odnosi sa SUIGOM (savezom uzgajivača istarskog goveda), koji osiguravaju kontinuitet proizvodnje, odnosno tov muške populacije, te selekcije i rasplođivanja ženske teladi. Osim kooperanata i AZRRI je u posjedu 80-ak grla istarskog goveda koji osiguravaju dugoročnost i kvalitetu projekta.     

Meso istarskog goveda koje se nakon složenog postupka rasijecanja i prerade zrenjem prodaje ugostiteljima, posebno se označava po svakom rasijeku i kategoriji mesa, a svaki takav paket prati životni broj kojeg je životinja dobila još kao tele. Na taj način u mogučnosti smo provjeriti podatke o porijeklu svake životinje i to gostima dostaviti na znanje. Time su osigurani svi preduvijeti pračenja sljedivosti od uzgoja do pripreme mesa, a sve sa namjerom dobivanja oznake izvornosti za meso istarskog goveda. Sukladno tome, kako bi se spriječilo varanje gostiju, AZRRI svojim poslovnim partnerima, ugostiteljima, dodjeljuje oznake koje su garancija kako porijekla mesa tako i njegove kvalitete. Svjesni činjenice da uvijek, kada je nešto hit i u trendu, mnogi kopiraju i lažiraju, AZRRI će upravo ovim oznakama ali i ustrajanim kontrolama na bazi DNA analiza, gostima – potrošaćima pokušati osigurati da za svoj novac budu usluženi pravom sirovinom. Prema tome, gosti ugostiteljskih objekata, slobodno i dobronamjerno mogu zatražiti od ugostitelja prepoznatljivu oznaku, kako bi bili sigurni u ponudu mesa istarskog goveda.            

Ovom prigodom AZRRI je okupio sve osobe i institucije koje su zadnjih godina potpomogli uspješno provođenje ovog projekta sa željom da se potakne izmjena iskustava gospodarskih i znanstvenih gledišta, odnosno da se nastavi podržavati multidisciplinarnost projekta. Znanstvenici, profesori kuharstva, gastrokritičari, gurmani ali i kuhari i vlasnici ugostiteljskih objekata, uzgajivači i svi entuzijasti, postali su na taj način dio “obitelji” koja za cilj ima ustrajati na zaštiti istarskog goveda, upravo gospodarskim iskorištavanjem i valorizacijom dodanih vrijednosti ove vrhunske sirovine.      

Također, AZRRI je svojim poslovnim partnerima predstavio nastavak programa zaštite istarskog goveda te nove tehnologije prerade i zrenja. Temeljen upravo na zaštiti Istarskog goveda ali i ostalih životinjski i biljnih vrsta, AZRRI je kandidirao novi projekt “BioDiNet” prema Evropskim fondovima, sa zadatkom očuvanja bioraznolikosti Istre. Prezentiran je se također i program zaštite istarske ovce, još jednog biološkog bogatstva sa istarskih pašnjaka, te prvi proizvodi iz ovog projekta, ovčiji sir i skuta istarske ovce.

Osim sira starog 8 mjeseci i mlade ovčije skute, na prigodnom buffetu mogu se kušati delicije od mesa istarskog goveda. Mesna salate, hladna pečenja ali i novi proizvodi od mesa istarskog goveda, trajna salama “Bakin” i filet u maslinovom ulju “Boškarin” postaju neizbježan dio ponude naših ugostiteljskih objekata te ponekih kušaona i delikatesa.    

Održana završna konferencija projekta Adria Food Quality

Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin i Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije organizirali su dana 18. studenog 2008. godine u Hotelu Histria u Puli završnu konferenciju projekta Adria Food Quality koji se financira u sklopu programa Interreg III A Jadranske prekogranične suradnje.
Cilj Konferencije je bio upoznati proizvođače tipičnih istarskih proizvoda, vlasnike seljačkih domaćinstava, te sve ostale zainteresirane sa problematikom uvođenja HACCP-a u subjekte koji posluju sa hranom, zakonskim regulativama u Hrvatskoj vezanih za agroturizme te kako stvoriti prepoznatljiv brand.
Seminaru su se odazvali vlasnici agroturizama, proizvođači lavande, proizvođači suvenira punjenih suhim cvijetom lavande, proizvođači maslinovog ulja, vina, rakija, vlasnici pršutarna, pčelari, mljekare i drugi subjekti koji se bave proizvodnjom i preradom hrane. Proizvođačima i prerađivačima bilo je omogućeno da svoje proizvode prezentiraju u svrhu promocije tipičnih istarskih proizvoda kao veoma bitnih čimbenika turističke ponude Istre.

Darko Budimir iz Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije naglasio je da prema Zakonu o hrani, NN 46/07 HACCP sustav će biti obavezan za sve  subjekte koji rade sa hranom počevši sa danom 1. siječnja 2009. godine..

Marija Milković, voditeljica sanitarne inspekcije apelirala je da se putem cehovskih udruga naprave vodiči koji sadrže detaljno razrađene postupke manipulacije i proizvodnje hrane. Što se tiče proizvođače vina i ulja, treba napraviti vodiče po uzoru na velike pogone, a za agroturizme definirati čišćenje prostorija, pravilno održavanje i obradu hrane, odnosno primijeniti načela sigurnosti hrane. Primjena HACCP sustava traži vremena, jer se i način razmišljanja treba promijeniti, kao i angažiranost inspektora, izjavila je.

Ugo Toić, direktor CSQA Adria , koji između ostalog vrši i certifikaciju ovog sustava, naglasio je važnost branda. Definirao ga je kao obećanje ono iza čega marka stoji, njezin identitet. Trenutno, u fazi dodjeljivanja zaštićenih oznaka izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla nalaze se istarski pršut, istarska kobasica, istarski žlomprt, istarski zarebnjak, istarski ovčji sir,  meso istarskog goveda...

U Istri se trenutno, u HACCP sustava nalazi mljekara Latus iz Žminja koja u suradnji sa AZRRI-Agencijom za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin proizvodi ovčji sir i skutu. Vlasnik mljekare, Sandi Orbanić prerađuje 4,5 do 5 tisuća litara mlijeka dnevno koje otkupljuje od različitih kooperanata iz cijele Istre.

Osim HACCP sustava, u sklopu Konferencije razgovaralo se i o aktualnoj problematici agroturizama, treba li implementirati HACCP sustav u agroturizme ili ne. Naime, u zemljama EU agroturizmi spadaju pod nadležnost Ministarstava poljoprivrede čime se djelatnost agroturizam definira kao turistička djelatnost na poljoprivrednom imanju koju provodi poduzetnik registriran kao poljoprivredni proizvođač.

Kod nas agroturizmi spadaju pod nadležnost Ministarstva turizma, što znači da je za registraciju agroturističke djelatnosti dovoljno posjedovati odgovarajući objekt za vršenje turističke djelatnosti odnosno pribaviti rješenje da objekt u kojem ili putem kojeg namjerava pružati usluge, ispunjava minimalne uvjete, te da je kategoriziran sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti ako je za objekt propisana obvezna kategorizacija.  Agroturizam je povezan  i s poljoprivredom djelatnosti, pa je i statusno pitanje uvjetovano  prethodnim upisom  u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi.

Načelo godinama razvijano u Europskoj uniji želi se primijeniti i kod nas, odnosno , da nadležne vlasti za agroturizam budu poljoprivredne, od Ministarstva pa do lokalne samouprave a da se pod pojmom agroturizam podrazumijeva poslovni subjekt kojemu je poljoprivredna proizvodnja primarna a plasman vlastitih poljoprivrednih proizvoda i druge turističke usluge gostima dodatni prihod.

Kao zaključak svega navedenog uputiti će se zahtjev Ministarstvima poljoprivrede i turizma da agroturizmi u cijelosti budu po ingerencijom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Također, zatraženo je i da obiteljska poljoprivredna gospodarstva dobiju mogućnost zapošljavanja radnika izvan obitelji. Inicirat će se i izrada vodiča za agroturizme koji bi utvrdio norme za proizvodnju i manipuliranje hranom.